Informacija o leptospirozi

Leptospiroza (Leptospirosis) je zarazno oboljenje različitih vrsta domaćih i divljih životinja, pasa i čovjeka.

Pripada grupi zoonoza,  zaraznih bolesti koje se prenose sa životinja na ljude.

Uzročnik leptospiroze su bakterije iz roda Leptospira.

Pojava leptospiroze kod životinja se mora prijaviti nadležnom organu i suzbijati po zakonu.

Leptospiroza se suzbija po Pravilniku o mjerama za rano otkrivanje i suzbijanje leptospiroze kod životinja („Službeni glasnik Republike Srpske“,broj 3/18).

Na području Gradiške leptospiroza je registrovana tokom 2014. i 2015. godine kod goveda, svinja i pasa.

U periodu 2016. – 2018. godina nije registrovana pojava leptospiroze, sve do marta mjeseca 2019. godine kada je utvrđena kod jedne svinje. Drugi slučajevi leptospiroze nisu utvrđeni, a žarište bolesti je do početka jula mjeseca 2019. godine sanirano.

  Prenos i širenje leptospiroze

Rezervoar i izvor zaraze su miševi i pacovi, a za ljude vjerovatni izvor zaraze su i psi.

Širenju bolesti pogoduje kišna godina i povećana gustina pacova i miševa.

Bolesne životinje i rekonvalescenti izlučuju leptospire urinom, te kontaminiraju okolinu i šire zarazu.

U vlažnoj okolini (bare, močvare, lokve) leptospire mogu da prežive i budu infektivne više sedmica.

Osjetljive su na isušivanje i dezinficijense.

Čovjek se zarazi direktnim kontaktom sa urinom ili tkivima zaražene životinje, preko posjekotina ili ogrebotina na koži, a ponekad preko sluzokože usta, nosa ili očiju i indirektno u kontaktu sa zaraženom okolinom (voda, tlo).

Najčešće oboljevaju ljudi koji su profesionalno u kontaktu sa životinjama (stočari, ratari, veterinari, radnici u klaonicama, ribari i sl.).

Životinje dugo mogu biti nosioci leptospira i izlučivati ih urinom u vanjsku sredinu, a da pri tom ne pokazuju nikakve znakove bolesti, tek pobačajem obično u zadnjoj trećini graviditeta postavlja se sumnja na bolest, koja se potvrđuje u ovlaštenoj dijagnostičkoj laboratoriji.

Vezano za pobačaje bitno je za utvrđivanje leptospiroze, ali i za druge zarazne bolesti, zoonoze, kao što je bruceloza, Q-groznica, listerioza i salmoneloza, da se svi pobačaji životinja na imanju kod goveda, ovaca, koza, svinja i kobila prijave epizootiološki nadležnoj veterinarskoj organizaciji, koja će utvrditi uzroke pobačaja te ako posumnja na prisustvo zarazne bolesti preduzeti i predložiti mjere sprječavanja širenja infekcije do dolaska veterinarskog inspektora.

Pored pobačaja veterinaru treba prijaviti i sve prijevremene porode, kao i porode slabo vitalne mladunčadi, čiji uzrok takođe može biti infekcija, pa se to treba utvrditi, a sve prvenstveno sa ciljem zdravstvene zaštite ljudi.

Prema Zakonu o veterinarstvu u Republici Srpskoj vlasnik životinja je dužan da obavijesti veterinarsku organizaciju u slučaju promjene zdravstvenog stanja životinja, uključujući i pobačaj.

Vlasnik životinja je dužan prijaviti i svako uginuće životinja na imanju.

Manifestacija bolesti

Kod životinja bolest se različito manifestira od inaparentne (neprimjetljive) infekcije do kliničkih znakova pobačaja, krvavog urina, žutice i mastitisa (upala vimena).

Kod ljudi bolest može biti blagog toka sa manifestacijama simptoma gripa, a u težem obliku može doći do otkazivanja rada bubrega i oboljenja jetre koje se manifestuje pojavom žutice.

Teži oblik bolesti zahtjeva bolničko liječenje. Smatra se da se bolest ne prenosi sa čovjeka na čovjeka, ali urin oboljelog treba oprezno uništavati.

Preventivne mjere

U cilju zaštite ljudi i životinja od leptospiroze u sprječavanju pojave i širenja bolesti se sprovodi:

• deratizacija (uništavanje miševa i pacova),
• zaštita vode i hrane za ljude i životinje od kontakta sa miševima i pacovima, a i drugih potencijalno zaraženih životinja,
• hlorisanje vode za piće,
• higijensko držanje životinja i ekonomskog dvorišta,
• pokrivanje posjekotina i ogrebotina nepromočivim zavojem prije kontakta sa zemljom, blatom ili vodom koji bi mogli da budu kontaminirani mokraćom zaraženih životinja,
• psima ne davati sirove životinjske iznutrice,
• prati ruke sapunom, jer se leptospire brzo ubijaju sapunom, dezinficijensima i dobrim sušenjem ruku,
• cijepljenje pasa protiv leptospiroze,
• isušivanje lokvi i uklanjanje svih izvora gdje se može zadržavati voda,
• prilikom rada sa potencijalno zaraženim životinjama nositi zaštitnu odjeću

i obuću,

• obavezna prijava uginuća i pobačaja životinja na imanju epizootiološki nadležnoj veterinarskoj organizaciji,

Za više informacija se obratite Vašem veterinaru.

Hvala Vam!

NAČELNIK ODJELJENJA

Branko Stojnić